Hrvatska se može pohvaliti četirima jedriličarskim regijama, od kojih svaka nudi jedinstvenu obalu i kulinarsku raznolikost temeljenu na svom terenu. Na primjer, hrvatska sjeverna obala, odnosno Istra i Kvarner, dom je pješčanih plaža, tartufa, maslinovog ulja svjetske klase i Nacionalnog parka Brijuni. S druge strane, Kornatski arhipelag je oaza od 140 otoka, otočića i grebena, poznata kao nautički raj za nautičare koji mogu prošetati nenaseljenim otocima arhipelaga dok iskuse čaroliju Parka prirode Telašića.
Vjerojatno najpopularnija Jedriličarska regija u Hrvatskoj Srednja Dalmacija, u kojoj se nalaze međunarodno poznati gradovi Split i Trogir. Glamurozni otok Hvar prikazan je na naslovnicama najistaknutijih svjetskih časopisa o jahtingu, dok je plaža Zlatni rat na otoku Braču jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih turističkih simbola. A jesmo li spomenuli da je Modra špilja na otoku Biševu kod Visa al pari Capriju?
Nešto dalje od obale je Južna Dalmacija, najpoznatija po slavnom Dubrovniku. No, sjeverno od poznatog grada opasanog zidinama nalazi se arhipelag Elafitskog otočja, dok se najzeleniji hrvatski otok Mljet ponosi svojim nacionalnim parkom i slanim jezerima. A ne smijemo zaboraviti da je otok Korčula navodno rodno mjesto Venecijanskog trgovca i istraživača Marka Pola!
No, to je samo dio onoga što jedrenje u Hrvatskoj podrazumijeva.
Povijest + UNESCO baština
Hrvatska obala je sama po sebi biser Jadrana, ali kada se u obzir uzme njezina kulturna baština i živa povijest, šarm Hrvatske podiže se na sljedeću razinu. Srećom za nautičare, velik dio hrvatske UNESCO-ve baštine krasi obalu, što vam omogućuje da s plovila brzo zaronite u antiku.
Šibenik je, primjerice, jedini grad u Hrvatskoj i jedan od pet u svijetu koji ima dva mjesta UNESCO-ve baštine. Grad muzej Trogir, Split i Dioklecijanova palača te naravno Dubrovnik i njegove istaknute obrambene zidine neke su od poznatijih mjesta svjetske baštine, no ono što možda ne znate je da je otok Hvar jedini otok na svijetu. koja ima 6 UNESCO-va zaštićena baština!
Od Grka do Rimljana, Ilira do Mlečana i Austro-Ugara do Jugoslavena, živa prošlost Hrvatske nikad nije daleka bez obzira gdje se nalazite na Jadranu. To ga čini snom za nautičare koji žele izgraditi svoje znanje izvan jedra.
Mediteranska prehrana + domaća kuhinja
Nije ni čudo zašto je UNESCO zaštitio mediteransku kuhinju na otocima Hvaru i Braču. Međutim, ova dva otoka samo zagrebu površinu jadranske kulinarske sposobnosti.
Prastare recepte hrvatske su bake prenosile generacijama, što je uobičajena praksa koja je iznjedrila neke od prepoznatljivih delicija naše zemlje. S obzirom da su morski plodovi u fokusu uglavnom na obali, u istaknutom mesnom jelu zvanom "peka" (janjetina ili teletina pripremljena "ispod zvona") najbolje je uživati na malom dalmatinskom otoku do kojeg se može doći samo brodom. Ovdje istinska gostoljubivost otočana doista blista, budući da su domaće vino i maslinovo ulje vjerojatno u kombinaciji s vašim tanjurom, uz lokalne pjesme uz pjevanje i obiteljski štih stare škole koji ćete teško pronaći negdje drugdje.
Jadranski vjetrovi
Jedan od aspekata jedrenja u Hrvatskoj koji ga čini malo iznad ostalih je da ćete se susresti s pregršt jadranskih vjetrova, o kojima vam je sve važno znati na moru.
Na prvom mjestu je zloglasna (ali voljena) bura, prohladni i jaki sjeveroistočni vjetar koji potječe s Velebita. Iako je zimi snažnija nego ljeti, bura je poznata kao vjetar 'čišćenja' - ne samo da vam razbistri glavu, već i nebo vrati u plavetnilo! No, nautičari koje je zatekla bura na moru trebaju biti na oprezu jer nisu rijetki naleti poput orkana.
Još jedan prilično neprijateljski vjetar je temperamentno južno jugo. Ovaj vjetar ne samo da kvari vaše raspoloženje, već najčešće donosi užasno vrijeme i opasno velike navale. Iako u konačnici omogućuje izvrsnu plovidbu, najbolje je pokušati od strane iskusnih nautičara koji znaju čitati more kako bi postigli velike brzine.
A prođete li kroz buru i jugo, bit ćete nagrađeni najugodnijim hrvatskim jedrenjem, odnosno 'dobrim vjetrom' - maestralom. Ovaj sjeverozapadni vjetar postupno povećava svoju brzinu tijekom dana, dostižući svoj vrhunac u popodnevnim satima prije nego što zađe kada sunce zađe.
Ova tri vjetra jedva da čine polovicu onoga što možete naići na plovidbi u Hrvatskoj. No, jedno je sigurno - hrvatska vjetrovita obala pobjeda je za profesionalne i rekreativne nautičare!
Mediteranska klima
Hrvatska obala ima mediteransku klimu, što znači da su ljeta sunčana, vruća i suha, a zime uglavnom blage, ali vlažne. Najtopliji mjeseci u Hrvatskoj obično su njezini najprometniji mjeseci u turizmu - srpanj i kolovoz, s temperaturama iznad 30 stupnjeva Celzija. Međutim, zna se da nudi hrvatska predsezona i posezona
poznato je da nude nešto hladnije, ali daleko ugodnije temperature - i to bez gužve u špici sezone na moru.
Ali zašto bi hrvatska klima trebala biti odlučujući faktor za nautičare? Za početak, nautičarima je vjerojatno zajamčeno sunčanje bez obzira na doba godine na dva najsunčanija otoka u Hrvatskoj - Hvaru i Korčuli, koji godišnje ostvare više od 2700 sunčanih sati! I to je samo jedna prednost.
Temperature mora također su dovoljan razlog za plovidbu hrvatskom obalom. Prosjek se kreće između 15-18 stupnjeva Celzija u travnju, svibnju i studenom, a od 22 do 25 stupnjeva Celzija od lipnja do rujna.
Nautičari bi, međutim, s vremena na vrijeme trebali biti svjesni nepovoljnih vremenskih uvjeta na Jadranu, što mještani zovu ‘nevera’, odnosno jaku i iznenadnu oluju koja nikad ne traje predugo. Nedostatak je što ćete morati pristati na sigurno mjesto oko sat vremena, a dobra je ta što možete nastaviti plovidbu čim prođe.
Nema boljeg mjesta za učenje jedrenja
Hrvatska jedriličarska povijest može se pratiti do ilirskih brodova i rimskih galija, iako se njezine najnovije tradicije pripisuju 19. stoljeću kada su nastali prvi jedriličarski klubovi na obali. Hrvatska je danas međunarodni lider u nautičkom turizmu i dom nekih od najboljih svjetskih jedriličara, poput osvajača olimpijskih medalja u klasi 470 Šime Fantele i Igora Marenića, ili 2x srebrnog olimpijskog odličja u klasi Laser, Tončija Stipanovića.
Proslavljena hrvatska pomorska povijest i živahna jedriličarska tradicija samo su dio njene privlačnosti. Ponekad neočekivani meteorološki uvjeti na Jadranu, zajedno s raznolikim morskim krajolikom koji prikazuje labirint naseljenih i nenaseljenih otoka, plitke i pješčane uvale, uvale bez dna i živopisne špilje, a često i stjenovito morsko dno tjeraju vas da naučite nekoliko metoda manevriranja i stupnja umijeća jedrenja. .
Općenito, jedrenje u Hrvatskoj nadilazi učenje kako se nositi s životom na brodu - radi se o istraživanju povijesnih gradova, prihvaćanju lokalnih običaja i otkrivanju pomorske baštine koja cvjeta sa svakim jadranskim povjetarcem u vašim jedrima.
Jezik
EN
